Estetika srednjeg veka (2. deo)
|
|
Napisao Maja Markovic
|
|
ponedeljak, 22 oktobar 2007 02:56 |
"I na pocetku bi rec" - pise u Bibliji. Slika uradjena u tehnici ikone, predstavlja tako deo arhitektonskog enterijera kao gradjevine, ali postoji i odvojeno, teologijom se tumaci sadrzaj ikona, po Ostrogorskom koji je autor Istorije Vizantije. Umetnost tako ne moze biti subjektivna, cak i sam pristup slikanju ikona pripada delovanju Bozijih promisli i raznih rituala i obreda vezanih za crkvu, post, molitva, krstenje, svete tajne, ispovedanje, citanje zitija, liturgije, kao prihvatanje blagodeti Sv. Duha. Poznato nam je delovanje cudotvornih ikona. Rec u Svetom Pismu tako predstavlja Energiju, Univerzum predstavlja Svet, a Crkva novi simbolicki Univerzum.
|
|
Opširnije...
|
Estetika anticke umetnosti i arhitekture (1. deo)
|
|
Napisao Maja Markovic
|
|
četvrtak, 18 oktobar 2007 02:08 |
Obzirom na to da je termin, odnosno pojam estetike kao nauke o lepom, ali i ruznom, u opstem smislu definisan mnogo kasnije u istoriji, u starogrckoj estetici se razmatraju i prosudjuju pojmovi lepog, a sa tim u vezi i harmonije u arhitekturi, ali i umetnostima kao njenim nezaobilaznim pratiocima u Antici. Anticki izvori pokazuju izvesnu kontinualnost kada se razmatra pojam lepoga koji se izjednacava sa onim sto je esteticko. Tako, na primer Partenon je lep ako je u harmoniji, u proporciji, on je zato esteticna gradjevina. |
|
Opširnije...
|
Estetika anticke umetnosti i arhitekture (2. deo)
|
|
Napisao Maja Markovic
|
|
četvrtak, 18 oktobar 2007 02:06 |
Aristotel se smatra prvim autorom koji je ostavio pisane tragove iz oblasti estetike u umetnosti. U svom delu pod nazivom "O pesnickoj umetnosti" on pise o poeziji koja je i nuzna za shvatanje antickog arhitektonskog opusa. Takodje, delo nosi naziv "Aristotelova poetika". Za istrazivanje estetickog su tako znacajne kategorije dela, pa stoga, imamo vrhunsko delo ili ostvarenje u umetnosti, zatim srednje umetnicko delo, prosecne vrednosti i lose umetnicko delo, koje nema pravu vrednost. Put analize i prosudjivanja estetcikog je takodje proces stvaranja umetnickog dela. On se krece pravcem iz ontoloskog, tj. nauke o bicu, ka subjektivnom aspektu, ka narusavanju koncepcije i uspostavljanju specificnog odnosa tj. kreativnog i kao preobrazaja covekove imaginacije. |
|
Opširnije...
|
|
Napisao Maja Markovic
|
|
utorak, 16 oktobar 2007 02:22 |
Le Korbizje jednom prilikom rekao da je konstruktivizam termin cija je oznaka nejasna pa potom i neodredjena, suprotno purizmu ili italijanskom racionalizmu granice ovog pokreta nisu nikad jasno definisane. Preciznije, ovaj pokret kao termin mozemo razmatrati u domenu brisanja tradicionalnih razlika, odvajanja umetnosti od zivota ili kako su produktivisti u sloganu iz ranih dvadesetih izjavili: "Dole sa umetnoscu! Neka zivi tehnologija! Neka zive konstruktivisti!" |
|
Opširnije...
|
Arhitektura u doba anarhizma kao drustveno istorijskog pokreta
|
|
Napisao Maja Markovic
|
|
subota, 13 oktobar 2007 03:05 |
Arhitektura nije nikada bila narocito zanimljiva za razmatranje anarhistickim misliocima, ali takodje arhitektima nije bio zanimljiv anarhizam kao drustveno istorijski pravac i -ili pokret. Ipak, postoje neki nagovestaji da sa pojavom situacionista i njihovih filosofskih teorija ona to pocinje da postaje. Tvorac postmoderne arhitekture Charles Jencks '70-tih godina tvrdi posto se upoznao sa anarhizmom Bakunjina i Kropotkina da je jedan od razloga uspeha velikih arhitekata poput Alta i Korbizjea bio slobodan sistem (dez)organizacije tj. nacin organizacije projektnih biroa, mada je to bilo vise nagonski i-ili intuitivno, jer oni navodno nisu bili upoznati sa teorijama anarhizma! |
|
Opširnije...
|
|
Estetika postmoderne arhitekture
|
|
Napisao Maja Markovic
|
|
sreda, 10 oktobar 2007 04:21 |
Smisao pojma postmoderne se vezuje za nauku o knjizevnosti i kasnije pocinje da se postepeno prenosi i na arhitekturu, ali i likovne umetnosti, narocito slikarstvo, i potom dostize kulminaciju u sociologiji i filosofiji. Nastanak ovog pojma ne moze se precizno utvrditi. Kod A. Tojnbija nastanak pojma se vezuje jos za 1875. godinu, dok je Umberto Eko u svom postmodernom romanu Ime ruze izrazio stav da ce postmodernost u svojim nastancima doseci i do Homera! |
|
Opširnije...
|
Cetiri elementa u arhitekturi... simbolika
|
|
Napisao Maja Markovic
|
|
sreda, 03 oktobar 2007 13:51 |
Cetiri elementa: vatra, zemlja, vazduh i voda po ucenju antickog mislioca Empedokla predstavljaju koren svih stvari. Sve stvari nastaju spajanjem i mesanjem ovih elemenata dok ih povezuje ljubav odnosno afinitet. Ovo ucenje potice jos iz V veka pre nase ere. Sto se simbolike broja 4 tice on u razlicitim tradicijama predstavlja arhetip kojim se oznacavaju bitni aspekti pojavnosti sveta, takodje predstavlja i simbol materije, kao kvadrat, simbol racionalnog, a pojavljuje se u razlicitim oblicima kao 4 strane sveta, 4 meseceve mene, 4 godisnja doba, 4 temperamenta, 4 slova u Bozjem imenu. |
|
Opširnije...
|
Estetika moderne umetnosti XX veka
|
|
Napisao Maja Markovic
|
|
utorak, 02 oktobar 2007 04:49 |
U XX veku avangarda daje novo tumacenje arhitektonskog opusa, kroz pristup da su umetnost i kultura kao i arhitetkura sve ono sto je i sam umetnik. Prostor i vreme se poimaju kao matematicko fizicki fenomeni i transponuju na umetnicki opus arhitekture. Pojavljuje se uticaj teorije relativiteta Alberta Ajnstajna u tumacenju umetnickog dela kao i teorije Lobacevskog u matematici kao i Bergsona. Prostor i vreme su integrisani na razlicite nacine, sve ovo se nuzno povezuje sa kretanjem, razmatrajuci dinamiku kao oblast fizike i njene zakone linearnog kao i ciklicnog kretanja, kao pulsiranje ka centru i od centra. |
|
Opširnije...
|
Pojam postmoderne u istoriji i teoriji arhitekture i umetnosti
|
|
Napisao Maja Markovic
|
|
sreda, 26 septembar 2007 16:45 |
Termin postmoderna koji je prvi put usao u modu sedamdesetih godina XX veka, ima razlicita znacenja. Neki naucnici i teoreticari ga upotrebljavaju kako bi opisali avangardna desavanja u kulturi i umetnosti uopste. Ovo se sve takodje odnosi i na arhitektonski opus. To su novi kao i eklekticni stilovi koji su ovekovecili kulturne tokove s pocetka XX veka, ali su ih isto tako transformisali i prevazisli.Tako se postmoderna arhitektura udaljavala od modernog stila koji se najbolje ogledao u Bauhaus pokretu i stilu iz dvadesetih godina XX veka.
|
|
Opširnije...
|
Estetika japanske umetnosti
|
|
Napisao Maja Markovic
|
|
subota, 15 septembar 2007 07:48 |
Proces stvaranja odnosno kreativni cin je najkarakteristicniji element u proucavanju japanske umetnosti u periodu XX veka i narocito se primenjuje na arhitekturu. Kreativni proces ili mozda bolje receno, kreativni cin vezuje se za svaku granu umetnosti, parametri prosudjivanja u estetickom smislu su identicni. U poeziji, isto kao i u slikarstvu, kao i u arhitekturi, nema definicije umetnosti, vec je apostrofiran sam postupak.
|
|
Opširnije...
|
|
Bas bih voleo da vam pokazem radove sa Arhitekt...
Postovanje, Da li bi ste mogli posavetovati, d...
Moram priznati da sam oduševljen enterijerom!