Rudolf Mihael Šindler (Rudolf Michael Schindler) je rođen 1887. u Beču, Austrija. Počeo je studije inženjerskih konstrukcija 1906. na k.k. Tehničkom Univerzitetu u Beču, a diplomirao 1911. Godine 1910. počinje studije arhitekture na Akademie der bildenden Kunste Ota Vagnera u Beču. Te studije napušta 1913. Radi u birou Hansa Mayra i Theodora Mayera u Beču od 1911. do 1914. Zajedno sa Richardom Neutrom i nekoliko drugih studenata, 1913. godine Rudolf Mihael Šindler pohađa kurseve arhitekture Adolfa Losa u nezavisnoj školi arhitekture. Godine 1914. Šindler posećuje Njujork gde provodi dve nedelje, a zatim nastavlja svoje putovanje do Čikaga gde dobija posao kao arhitektonski crtač u birou Ottenheimer, Stern i Reichert. Radio je i sa Frenkom Lojdom Rajtom u Čikagu od 1917. Godine 1919. Šindler se ženi sa Sophie Pauline Gibling u Evanstonu, Ilinois, a s njom se 1920. seli u Los Anđeles. Tamo živi u zajedničkoj kući sa porodicom Chace koja se seli 1923. Od tada u toj polovini kuće menjaju se mnogi stanari. Richard Neutra se seli u Los Anđeles i tamo kratko vreme 1926. godine radi zajedno sa Šindlerom u birou "Architectural Group of Industry and Commerce". Rudolf i Pauline Šindler se razvode 1928. Godine 1950. Rudolf Mihael Šindler provodi neko vreme u bolnici zbog raka. U bolnicu se vraća 1953. i umire 22. avgusta.
Rezidencija Rudolfa Mihaela Šindlera
Najvažnije delo Šindlera je prepoznatljivo kao jedan od najupečatljivijih primera modernističkog kanona u Americi. Šindlerova rezidencija i studio kraj Kings Road-a kao najčistija ekspresija njegovih principa, spaja enterijer i eksterijer, materijale prikazuje verno i demonstrira ekonomičnost imanja i efikasnost metoda. Ona postaje model za Case Study House program koji sledi posle Drugog svetskog rata i koji opominje na američku želju za povremenim životom napolju. Danas je to MAK Center for Art and Architecture čiji je primarni cilj da zaštiti i promoviše nasledstvo austrijskih arhitekata koji su živeli u ovom gradu.
Šindlerov lični opis ove kuće, objavljen je 10 godina posle gradnje, prenosi njegove impresije o ovoj kući, u kojoj svaka soba ima betonski zid pozadi i veliki otvor od kliznih vrata kojim se izlazi u bastu ispred.
Apartmanska zgrada Hermana Sachsa
Sagrađen smelo, ovaj kompleks pravi korak napred od betonske konstrukcije do drvenog okvira i maltera.
Rezidencija J. J. Bucka
Njegove manipulacije sa krovnom ravni se nastavljaju. Poređenja sa Losovom Villa Scheu u Beču, u osnovi, su poučna. Rudolf Mihael Šindler je iskoristio sličnu organizaciju prostora. Izvršio je podešavanje uličnom kretanju postavljanjem glavnog ulaza dijagonalno. Kao retko koja njegova kuća, ova je prilično ravna, okružena drugim kućama. Podele u enterijeru, obično su po istom modelu kao prozori. U trpezariji plakari idu celom dužinom zida, a ovo rešenje je prethodilo kućama iz programa Case Study Houses.
Rezidencija Viktorije McAlmon
Ovo je jedna od najboljih kuća koje je Šindler projektovao. McAlmon rezidencija se pruza celom dužinom dugačkog, uskog prostora u Silverlake okrugu i spaja postojeće bugalove, locirane duž glavne ulice. Karakteristično, prihvata postojeće prilike ređe nego što ih odbija, kao što su mnogi rani modernisti radili, Šindler omotava bungalove novom strukturom i ostavlja njihove kalkane da se protežu preko ravnog krova. Prolaz, koji ide duž severne strane mesta, vodi kraj rekonstruisanih bungalova sa dnevnom sobom, trpezarijom, spavaćom sobom, kupatilom i garažom ispod dnevne sobe, dalje kroz centralnu dvorišnu baštu do glavne kuće organizovane u sabijenom L na suprotnoj strani mesta.
Rezidencija Guya C. Wilsona
Prosta greda je glavni konstruktivni element koji je Rudolf Mihael Šindler koristio ovde. Nadstrešnica svakog sprata, na frontu i sa strane, iznad donjeg sprata, je takođe natkrivena širokim krovom koji prekriva celu vertikalnu kompoziciju.
Apartmanska zgrada za Pearla Mackeya
Kupljena je od strane MAK Center od Art and Architecture zajedno sa Kings Road House. Locirana u tipičnom Los Andjeleškom okruženju, projekat je trebao da odgovara lokalnom zoniranju i zahtevima frontalnog dvorišta. Šindler je iskoristio razgranata stabla, koja se protežu od zgrade kao deo strukturnog jezika. Nameštaj je ponovo korišćen s kraja na kraj, dodajući enterijeru efikasnost.
Rezidencija Rose L. Harris
Ovo je najliteralnija ekspresija Šindlerove želje da sjedini arhitekturu i prirodu u svim njegovim Los Andjeleškim kućama. Gornji deo slemena je poravnjan i kuća je smeštena na najvišem delu padine pružajuci nesmetan pogled, sa garažom smeštenom ispod. Šindlerova odluka da koristi stenu kao deo temelja imala je ušteda na betonu. Pergola, poređana na vrhu stene, vodi do ulaza, odvajajući dnevnu sobu i malu trpezariju s leva od spavaće sobe i kupatila s desna.
